Odjeci detinjstva: odrastanje između svetova tišine i zvuka
Ključne reči:
Bosna i Hercegovina, Jasminka Proho, istorija invalideta, oštećenje sluha i govora, roditeljstvo sa oštećenjimaApstrakt
Prvi koraci ka organizovanoj državnoj zaštiti i obrazovanju dece sa oštećenjem sluha i govora na prostorima bivše Jugoslavije započeli su krajem 19. i početkom 20. veka, pri čemu su Slovenija, Hrvatska i Srbija bile pioniri u osnivanju specijalizovanih institucija. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina (BiH), Severna Makedonija i Crna Gora počele su sa otvaranjem takvih ustanova tek nakon Drugog svetskog rata. Jedna od njih bio je Institut za vaspitanje gluve dece u Reljevu, predgrađu Sarajeva, gde su se roditelji Jasminke Proho, pedesetpetogodišnje profesionalne tumačice znakovnog jezika, upoznali tokom školovanja kasnih 1950-ih. Ovaj članak istražuje Jasminkino detinjstvo i odrastanje tokom 1970-ih i ranih 1980-ih u Sarajevu, kao čujućeg deteta u porodici gde su oba roditelja imala oštećenje sluha i govora. Njeni roditelji, uprkos svojim oštećenjima i uz podršku užeg okruženja, razvili su kreativne, neverbalne strategije roditeljstva kako bi je podigli. Članak naglašava kako je “tišina” funkcionisala ne
kao manjak, već kao jedinstven okvir za brigu, komunikaciju i emocionalnu povezanost unutar porodice. Ulazak u šire društvene okvire izložio je Jasminku i podržavajućim i izazovnim iskustvima oblikovanim senzornim oštećenjima njenih roditelja. Balansiranje između zahteva dva suprotstavljena sveta – jednog tišine i drugog zvuka – predstavljalo je stalni izazov za Jasminku, čak i od najranijeg detinjstva. Ta iskustva na kraju su je motivisala da postane profesionalna tumačica znakovnog jezika i zagovornik prava
i vidljivosti ove društvene grupe. Članak se zasniva na podacima prikupljenim kroz intervjue sa Jasminkom, kao i na arhivskom materijalu i relevantnoj naučnoj literaturi koja se odnosi na zaštitu i podršku deci sa oštećenjem sluha i govora u bivšim jugoslovenskim republikama.
Reference
Buchino, Mary Ann. 1993. “Perceptions of the oldest hearing child of deaf parents: On interpreting, communication, feelings, and role reversal.” American Annals of the Deaf 138 (1): 40–45.
Cagulada, Elaine, and Donna Koller. 2020. “It’s a hearing world”: Parents’ perspectives of the well-being of children who are deaf and hard of hearing.” Deafness & Education International 22 (2): 139–155.
Clapton, Jayne, and Jennifer Fitzgerald. 1997. “The history of disability: A history of ‘otherness’.” New Renaissance Magazine 7 (1): 1–3.
Freund, Peter. 2001. “Bodies, disability and spaces: The social model and disabling spatial organisations.” Disability & Society 16 (5): 689–706.
Juras, Zvonko. 1979. “Prilog povijesti školstva i surdopedagogije u Hrvatskoj (1836–1918): Odgoj i obrazovanje gluhonijeme djece u Hrvatskoj.” Defektologija 15 (2): 197–202.
Kitchin, Rob. 1999. “Creating an awareness of others: Highlighting the role of space and place.” Geography 84 (1): 45–54.
Medved, Josip. 1927. “Zdravstveno-pedagoške ustanove u Jugoslaviji.” Liječnički vjesnik, 49(2): 107–117.
Papin, S. 2023. Autoethnography of an Experience of CODA, Children of Deaf Adults. Quaderns de Psicologia. 23(1): 1–21.
Pescaru, Maria. 2018. “The importance of the socialization process for the integration of the child in the society.” Revista Universitară de Sociologie 14 (2): 18–26.
Pituch, E., Bindiu, A. M., Grondin, M., & Bottari, C. 2022. “Parenting with a physical disability and cognitive impairments: A scoping review of the needs expressed by parents.” Disability and Rehabilitation, 44(13): 3285–3300.
Ristić, Ivana, and Jasmina Kovačević. 2019. “Institucionalizacija vaspitanja i obrazovanja gluvih i nagluvih.” Socijalna politika u Srbiji na raskršću vekova 391.
Rivera Drew, Julia A. 2009. “Disability and the self-reliant family: Revisiting the literature on parents with disabilities.” Marriage & family review 45(5): 431–447.
Savić, Ljubomir. 1973. “Škola za gluvoneme devojčice u Šmihelu.” Defektologija 9 (1): 11–21.
Savić, Ljubomir. 1983. Putevi i dostignuća gluvih i nagluhih u Bosni i Hercegovini, 1947–1982. Sarajevo: Savez gluvih i nagluvih BiH, Republička konferencija.
Savikj, Ljubomir. 2006. “Some additions to the history of surdology in the Republic of Macedonia.” Journal of Special Education and Rehabilitation 7 (3–4): 5–20.
Schiff, Naomi B., and Ira M. Ventry. 1976. “Communication problems in hearing children of deaf parents.” Journal of Speech and Hearing Disorders 41 (3): 348–358.
Seferović, Jelena, and Sonja Dujmović. Forthcoming. “Challenges and Achievements in the Care and Education of Children with Sensory Disabilities in Bosnia and Herzegovina (Late 19th Century to 1941).” Prispevki za novejšo zgodovino 65 (1): 68–86.
Senghas, Richard J., and Leila Monaghan. 2002. “Signs of their times: Deaf communities and the culture of language.” Annual Review of Anthropology 31 (1): 69–97.
Singleton, Jenny L., and Matthew D. Tittle. 2000. “Deaf parents and their hearing children.” Journal of Deaf Studies and Deaf Education 5 (3): 221–236.
Solis, Santiago. 2006. “I’m ‘coming out’ as disabled, but I’m ‘staying in’ to rest: Reflecting on elected and imposed segregation.” Equity & Excellence in Education 39 (2): 146–153.
Stebnicki, Jodi A. McCreary, and Harriet V. Coeling. 1999. “The culture of the deaf.” Journal of Transcultural Nursing 10 (4): 350–357.
Zorić, Vučina. “Alternativni pedagoški koncepti i obrazovna politika u Crnoj Gori.” Acta Iadertina 14.1 (2017): 27–40.
Walton, Wenda. 2006. “Sign Language as a first language: some experiences of a hearing child of deaf parents.” A Journal of Social Anthropology and Cultural Studies 3 (1): 168–182.
Washabaugh, William. 1981. “Sign language in its social context.” Annual Review of Anthropology 10: 237–252.
