THE POSITION OF FEMALE WORKERS IN YUGOSLAVIA BETWEEN THE TWO WORLD WARS – A HISTORICAL PERSPECTIVE (1918 – 1939)

Autori

  • Ana Rajković Croatian Institute of History Department for the History of Slavonia, Srijem and Baranja

Ključne reči:

The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Yugoslavia, women, strike, social position, unemployed

Apstrakt

The position of female workers from the middle of the 19th century, when they took a more active role in the world of work, was marked with double oppression, both gender- and class-conditioned. After World War I there was a strong conviction that legal framework would be changed and that it would enable women to have an equal social and political status. Although this did not happen, women still participated in the public domain. They were particularly active in the working sphere, which provided them with a more active social role, especially when it came to numerous strikes which were primarily a response to economic circumstances or demands for collective agreements and better working conditions. Within this context, the aim of the paper is to analyse the position of female workers in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, placing special emphasis on their social status and strikes as a means of gender and class emancipation. This analysis is conducted within the frameworks of microhistory and comparative history in order to create a thesis that women’s labour movement, influenced by communist ideas, was an important component of the Yugoslav labour movement in the interwar years, and that it had an impact on the formation and strengthening of the class and gender awareness in Yugoslav female workers.

Reference

Babel, August. 1956. Žena i socijalizam, Rad: Beograd

Blasin, Barbara; Marković, Igor. 2016. Ženska antifašistički Zagreb. Ženske i feminističke organizacije u borbi za socijalna i politička prava i otpor fašizmu. Zagreb: Centar za ženske studije

Čaušević, Jasna (prir.). 2014. Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku, Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija CURE

Dugandžić, Andreja; Okić, Tijana. 2016. Izgubljena revolucija: AFŽ – između mita i zaborava, Sarajevo: Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA

Gross, Mirjana 1952. Neke karakteristike socijalne demokracije u Hrvatskoj i Slavoniji. Historijski zbornik, god. 5, br. 3.-4: 311.-323.

Gross, Mirjana. 1957. Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga

Kecman, Jovanka. 1987. Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918.-1941., Beograd: Narodna knjiga/Institut za savremenu istoriju MacMillan, Margaret. 2008. Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb: Naklada Ljevak

Mijaušković, Milislav. 1964. Prve stihijske borbe radničke klase, u Belić-Franić, Stevan; Krešić Ljubinka (ur.), Priručnik za istoriju međunarodnog radničkog pokreta. Beograd: Izdavačko preduzeće ‘Rad’ Milenković, Toma 1981. Privremeno radničko zakonodavstvo u Jugoslaviji (od kraja Prvog svjetskog rata do donošenja Vidovdanskog ustava). Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, god. 11: 109. – 232.

Miles, Rosalind. 2009. Ženska povijest svijeta. Tko je skuhao posljednju večeru?, Zagreb: EPH LIBER

Ograjšek Gorenjak, Ida. 2004. Zastupljenost ženskog pitanja u hrvatskim glasilima na kraju 19. stoljeća. Radovi: Radovi zavoda za hrvatsku povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, god. 34–35–36 br. 1: 89.-100.

Ograjšek Gorenjak, Ida. 2006. Otvaranje Ženskog liceja u Zagrebu, Povijest u nastavi, god. 4, br. 8: 147.-176.

Ograjšek Gorenjak, Iva. 2014. Opasne iluzije. Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji, Zagreb: Srednja Europa

Rajković, Ana 2013. Radnici kao neposlušni građani iz 1905. Zarez. Dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja, god. 15, br. 372: 10.-11.

Rajković, Ana 2014. Miloš Krpan-predstavnik slavonske utopije, Zarez. Dvotjednik za društvena i kulturna zbivanja, god. 16, br. 385

Sklevicky, Lydia. 1984. Karakteristike organiziranog djelovanja žena u Jugoslaviji u razdoblju do Drugog svjetskog rata. Polja, 1. dio, XXX, 415–417; 2. dio, XXX, 454–456.

Solar, Maja 2017. Dok se svaka kuharica ne politizuje. Stvar. Časopis za teorijske prakse, god. 9, br. 9: 46–69

Stojaković, Gordana (ur.). 2001. Znamenite žena Novog Sada, Futura publikacija, Novi Sad

Ščapec, Saša (ur.). 2013. Partizanke Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi, Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske

Šoljan, Marija (ur.). 1967. Žene hrvatske u radničkom pokretu do aprila hiljadu devetsto četrdeset prve, Zagreb: Konferencija za društvenu aktivnost žena Hrvatske

The Workers in Textile Industry in Yugoslavia. 1966. Zagreb: NIP Republika Van Der Linden, Marcel. 2007. Labour History: The Old, the New and the Global, African Studies, god. 66, br. 2–3: 169–180.

Wood, Gregory 2004. The Paralysis of the Labor Movement’: Man, Masculinity, and Unions in 1920s Detroit. Michigan Historical Review, god 30, br. 1: 59–91.

Župan, Dinko. 2013. Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868.-1918.), Osijek-Slavonski Brod: Učiteljski fakultet u Osijeku/Institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

##submission.downloads##

Objavljeno

30.06.2020

Broj časopisa

Sekcija

Original scientific paper