GROBOVI, IMENA I SRODSTVO: MATERTERA I AMITA U RIMSKOJ LIBURNIJI

Autori

  • Miroslava Mirković Filozofski fakultet u Beogradu Odeljenje za istoriju

Ključne reči:

matertera, amita, cognatio, matrilinearno poreklo, mater, nedostajući pater, onomastika

Apstrakt

U obimnoj modernoj literaturi o rimskoj porodici mali je broj onih posve- ćenih problemima proširene porodici u koju spadaju brat majke, sestra majke i oca i ostali laterarni srodnici. O njima je mali broj podataka u antičkih pisaca. Natpisi, pre svega oni na nadgrobnim spomenicima, ostaju glavni izvorni materijal za proučavanje njihovih medjusobnih odnosa. Stranice koje slede posvećene su ženskim srodnicima s očeve i majčine strane, materteri (majčinoj sestri) i amiti (očevoj sestri) u Liburniji, obalskoj oblasti na severozapadu rimske provincije Dalmacije. Dva su razloga što je ta oblast izabrana za ispitivanje: prvo, iz nje potiče relativno veliki broj natpisa, drugo, u društvu Liburnije žena je i u istorijsko doba sačuvala važnu ulogu u porodici i u ekonomiji. Istraživanja o materteri i amiti bazirano je na analiizi imena, u Liburniji i u drugim oblastima Carstva. Ime, pre svega gentile, u istraživanju ima važno mesto. Ono se prenosilo muškom linijom. Po tom pravilu bi amita i otac kao i matertera i majka morale imati isto gentilno ime kao i muški srodnici. Od toga ima odstupanja, što zahteva objašnjenje, jer ime reflektuje socijalne odnose u porodici. Istraživanje vodi zaključku da su tetke s očeve ili majčine strane mogle zameniti biološke roditelje. Odnos sestrića i i bratanaca i tetke, kako se reflektuje na natpisima Liburnije mogao bi se tumačiti i kao trag starinskog matrilateralnog srodstvenog sistema.

Reference

Alföldy G. 1961. Die Stellung der Frau in der Gesellschaft der Liburnen. Acta antiqua Academiae scientiarum hungaricae. 9: 307–319

Cognatio Nantania. Acta antiqua Academiae scientiarum hungaricae. 11: 81–87.

Die Namengebung der Urbevölkerung in der römischen Provinz Dalmatia. Beiträge zur Namengebung. 115: 66 ff.

Bevölkerung und Geselschaft der römischen Provinz Dalmatien. Budapest 1965.

J.J. Bachofen.1897. Das Mutterrecht, Eine Untersuchung über der Gynekokratie der alten Welt, nach ihrer religiöser und recthlicher Natur. Basel.

Bettini, M. 1992. Familie und Verwandschaft im antiken Rom. Frankfurt/New York.

Krahe, H. 1920. Lexicon altillyrischen Personennamen. Heidelberg.

Mayer, E. 1957. Die Sprache der alten Illyrier. Zagreb.

Laslett, P. 1972. Introduction. In: The History of the Family, Household and Family in Past Times. (ed). P. Laslett and R. Wall. Cambridge, 1–88.

Medini, J. 1986. Cognationes Salonitanae. Godišnjak XXIII Centra za Balkanološka ispitivanja 21: 8–43.

Mirković, M. 2012. Municipium S(), A Roman town in the Central Balkans, Komini near Pljevlja, Montenegro, BAR Intern. Series 2357, 2012.

Rendić-Miočević, D.1948. Ilirska onomastica. Split

Onomastičke studije s teritorila Liburna, (Prilozi ilrskoj onomastici), Iliri i antič- ki svijet, Split, 711–727.

Ilirske onomastičke studije (I). Živa antika 10: 163–171.

Saller, P. 1997. Roman Kinship: Structure and Sentiment in The Roman Family in Italy, Status, Sentiment, Space, ed. B. Rawson and P. Weaver, Oxford. 8–34.

Salway, B. 1994. What’s a name? A Survey of Roman onomastic practice from c. 700 B.C. to A.D. 700. JRS. 84: 124–45.

Šašel-Kos, M. 1994. Kybele in Salona: a Note. Collection Latomus 226, Mélanges à la mémoire de Marcel Le Glay. pp. 780–791.

Wilkes, J.J. 1969. Dalmatia. London.

Wissowa, G. 1912. Religion und Kultus der Römer. München.

##submission.downloads##

Objavljeno

30.09.2017

Broj časopisa

Sekcija

Original scientific paper